 |
| Kudin most i slap Deveterac |
Pod krajnjim južnim obroncima Velebita, ispod Tremzine u skupini Crnopca, izvire rijeka Krupa, još uvijek “skriven” i slabije poznat biser podvelebitskog kraja i zaleđa Bukovice.
Krupa svojim većim dijelom teče kroz slikoviti kanjon duboko usječen u kršku, vapnenačku podlogu koji se nadovezuje na kanjon Zrmanje čiji je Krupa najduži i vodom najizdašniji pritok. Padine kanjona su izuzetno strme, a u korito rijeke urušavaju se sipari na kojima se vegetacija teško zadržava. Stoga u kanjonu tek mjestimično raste niska makija što omogućuje nesmetani pogled na njega i rijeku.
 |
| kanjon Krupe nizvodno od Kudinog mosta |
 |
| Velika luka kod Kudinog mosta |
Ujezereni dijelovi toka između slapova obrasli su šašom, trskom i lopočima – vegetacijom tipičnom za izrazito vlažna područja.
 |
| Velika luka |
 |
| šaš i osma kaskada Deveterca prije Kudinog mosta |
 |
| ujezereni dio rijeke kod Velike Luke |
Iako kratkog toka od samo 11 km, što ju čini jednom od kraćih hrvatskih rijeka, Krupa ima 2 pritoka – Orovaču u izvorišnom dijelu te svega 1 kilometar dugačku rječicu Krnjezu s impozantnim, 300 m dubokim kanjonom. Nažalost, taj dio Krupe nismo uspjeli obići te je u planu za neki budući izlet.
 |
| pogled s poučne staze na ušće Krnjeze |
Krupu krasi čak 19 slapova koji, svojom razvedenošću i oblicima, spadaju među najljepše slapove u Hrvatskoj. Nakon ušća Krnjeze nalazi se najduža sedrena barijera na Krupi, tzv. Deveterac, koju čini 8 kaskada i desetak metara visoki slap obrastao stablima vrba i jasena.
 |
| Deveterac, dio prije Kudinog mosta |
 |
| osma kaskada Deveterca |
 |
| slap Deveterac s gornje strane (uz most) |
 |
| slap Deveterac s gornje strane (uz most) |
Nizvodno od Deveterca rijeka se prelijeva preko nekoliko manjih slapova, dok se drugi najpoznatiji slapovi (npr. Panin buk i Dragičevića slap) nalaze se u donjem toku kojeg također nismo stigli posjetiti.
 |
| slap nizvodno od Deveterca (na kraju Velike Luke) |
 |
| slap nizvodno od Deveterca(na kraju Velike Luke) |
 |
| slap nizvodno od Deveterca (na kraju Velike Luke) |
 |
| slap nizvodno od Velike Luke |
No glavna znamenitost Krupe nisu slapovi, modro-zelena boja vode i priroda koja ostavlja bez daha, već jedinstveni, 109 m dugačak Kudin most, podignut na prijelazu 18. u 19. st.
 |
| pogled na Kudin most s poučne staze |
 |
| pogled na Kudin most s kraja poučne staze |
Građen je u tehnici suhozida, a čini ga 12 kamenih stupova povezanih s isto toliko malih lukova od rezanih sedrenih blokova.
Most spaja dvije obale Krupe prelazeći preko slapa Deveterca.
 |
| slap Deveterac i most |
Za vrijeme visokog vodostaja nabujala Krupa preplavi cijeli most, a posebno su opasne bujice koje su već uzrokovale urušavanje dva luka, no oni su srećom popravljeni. Prirodnu zaštitu mostu čini šaš koji raste s uzvodne strane, no sigurnost mosta ovisi i o protočnosti kanala za usmjeravanje toka kroz lukove. Njihovo zarastanje uzrokuje otežan ili onemogućen protok vode što dovodi do porasta vodostaja te, samim time, oštećenja i urušavanja gornjih dijelova mosta. Zbog toga je, prevencije radi, potrebno kontinuirano čišćenje vegetacije i naplavina u lukovima mosta.
 |
| most i šaš s uzvodne strane |
 |
| most i šaš, detalj (kod stare mlinice) |
Područje na kojem se nalazi most naziva se Velika luka i ovdje se nalazi najveće od sedam obližnjih zemljišta nataloženih u okukama rijeke. Nekad se u Velikoj luci uzgajao kukuruz, a pored mosta se nalaze ruševine starih, davno napuštenih mlinica.
 |
| Velika luka - plodno zemljište |
 |
| Velika luka - detalj |
 |
| nataloženo zemljište uz rijeku, nizvodno od Velike luke |
U prošlosti je Kudin most bio jedina komunikacija zaselaka Golubića sa Žegarom, Kistanjama (gdje su se održavali sajmovi) i drugim selima s onu stranu Krupe te se preko njega odvijala svakodnevna komunikacija između sela.
 |
| pogled na most sa suprotne obale Krupe |
Iz Golubića do mosta vodi uređena poučna staza, dužine oko 1 km, koja se u serpentinama spušta do rijeke, a s nje se pružaju prekrasni vidici na kanjon Krupe i Deveterac. Do Golubića se, pak, dolazi kad se s ceste Gračac-Obrovac skrene prema jugu (postoji putokaz) te slijedi cestu i znakove do malog parkirališta prije zadnje kuće u selu (s lijeve strane ceste) te dalje oznake staze prema Krupi. Na stazi nema hlada te je poželjno, za vrijeme toplih mjeseci, ponijeti šešir/kapu i kremu za sunčanje ili duge rukave. Također je potrebna čvrsta obuća jer je staza kamenita i nije prikladna za otvorenu obuću, a pogotovo ne za natikače i japanke.
 |
| tabla uz poučnu stazu |
O nastanku mosta postoji legenda koja govori o ljubavi između mladića Kude iz Golubića i djevojke sa suprotne obale rijeke zbog koje je mladić sagradio most kako bi sa svatovima mogao doći u prosce. Njemu u spomen, most je dobio ime Kudin most.
Osim Kudinog mosta, svakako treba spomenuti (i posjetiti) manastir Krupa, na području danas
zvanom Manastirske luke, nedaleko izvora Krupe.
 |
| pogled na manastir s prilazne ceste |
Pretpostavlja se da je sagrađen
1317. g., a prema predaji su mu temelje postavili monasi iz manastira Krupe na Vrbasu.
Tijekom povijesti je često stradao u raznim najezdama, no uvijek je obnovljen. Prva
je obnova provedena 1345. g., o čemu svjedoči zapis na svodu crkve. Tijekom
ratova s Turcima stradao je više puta, pogotovo 1502. i 1620. g. 1855. g. izvedena
je velika obnova kojom manastir dobiva današnji izgled, a iste je godine
obnovljena i crkva. U manastiru je u potpunosti očuvana
tradicionalna kuhinja s ognjištem te kamenom popločano unutrašnje dvorište.
 |
| unutrašnje dvorište |
 |
| kuhinja, detalj |
Crkva, posvećena
Uspenju Bogorodice,tlocrtno ima oblik upisanog grčkog
križa s kupolom na sredini.
Unutrašnjost je oslikana freskama, vjerojatno nastalim između 1614. i 1620.,
čiji je autor slikar i hilandarski* monah Georgije
Mitrofanović, pripadnik postbizanske umjetnosti. Freske se nalaze na
zidovima stare crkve koja danas ima funkciju naosa. Od inventara treba
istaknuti ikone s početka 17. st., djelo jereja** Jovana Apake, jednoga od
najznačajnijih venecijanskih slikara tog doba.
 |
| freske, detalj |
Posebno je bogata manastirska
riznica u kojoj se čuvaju brojne ikone iz 17.-19. st., srebrno liturgijsko
posuđe s pozlatom ili ukrasima od dragog kamenja te liturgijske knjige i
dokumenti. Većina ovih umjetnina potječe iz Venecije i Zadra.
*Hilandar je manastir srpske pravoslavne crkve na Svetoj
gori Atos u Grčkoj, osnovan 1198. g.
** u pravoslavnoj crkvi - svećenik
 |
| rukavac Krupe pored samostana |
 |
| Krupa pored samostana (Manastirske luke) |
 |
| Krupa pored samostana |
I što reći za kraj osim - koji god dio Krupe odlučite posjetiti, nećete pogriješiti niti požaliti. 😊😉
