Poučna staza Okićnica, kako joj i samo ime kaže, smještena je u podnožju starog grada Okića, a počinje kod planinarskog doma dr. Maks Plotnikov. Otvorena 16. svibnja 2017., staza je dugačka 2.5 km i radi krug oko stijene na kojoj stoji burg, a uz nju je postavljeno 10 info tabli. Tehnički je nezahtjevna i mogu je proći posjetitelji svih uzrasta i fizičke spreme. Obilazak (uz lagani hod i čitanje tabli) traje oko sat vremena.
Stazu sam obišla dva puta, prvi put u listopadu 2017., a drugi u prosincu 2018. Cilj drugog izleta je bio provjeriti je li sve onako kako je i bilo jer sam odlučila napokon objaviti post pa sam htjela vidjeti ima li promjena da ne pišem o nečemu čega možda više nema. Ali malo sutra. Tko je još vidio da se kod nas greške ispravljaju. Tako da... imalo se vremena sasvim dovoljno za iste uočiti, no očito nikog nije briga, pa stoga ... here goes the verdict ...
Zaključak nakon obilaska staze – priznajem trud i ideju, no pitam se po tko zna koji puta ZAŠTO se nikad ništa ne može napraviti kvalitetno (sadržajem) i točno. Tko zapravo piše tekstove i provjerava li itko iste prije tiskanja? Table su nedorečene i s dosta grešaka te bez nekih zanimljivih (i važnijih) podataka i činjenica, dok su npr. ubačeni posve nevažni citati koji bi mogli biti zgodna nadopuna konkretnom tekstu, da takav postoji. Također, svaka tabla ima po nekoliko pravopisnih grešaka, no dokle bih došla baveći se i njima 😕😔. Ionako pretjerah jer mi je prva ideja bila samo foto-reportaža, no, nakon čitanja tekstova, naprosto nisam mogla "prijeći preko" toga i zanemariti pročitano (iako mi je trebalo jako, jako dugo za objavu jer u osnovi nisam htjela omalovažavati nečiji trud, no grešaka naprosto ima previše za zatvoriti oči ...). Šteta što je sve ovako ispalo jer je ideja odlična, a Okić popularna destinacija te je potreba za ovakvim sadržajima očita. A ne može se reći da nije bitno što na tablama piše jer trebamo pretpostaviti kako ih posjetitelji zaista čitaju (pa zato su i postavljene, zar ne?) te da među njima ima i onih s bar nekim osnovnim znanjem o temi dok pojedine greške (poput različitih stoljeća u hrvatskom i engleskom tekstu) može uočiti bilo tko. I također nije baš pohvalno ako ljudi nešto krivo nauče i zapamte jer ne piše točno. Koji je onda smisao poučnih staza i edukativnih tabli?
Tabla 1
Prva tabla i odmah nekoliko stvari za prokomentirati….
Na vrhu Okića smješten je Stari grad Okić… što to točno znači? Što je vrh Okića? Osim možda najviša točka burga. Okić je smješten na stijeni koja je mogla preuzeti njegovo ime i zajedno s njime se nazivati Okićem. Ako je položaj u davnini imao neko zasebno ime od kojeg jest potekao današnji naziv Okić, mi to danas ne možemo sa sigurnošću niti potvrditi niti odbaciti. No, s obzirom na to da je današnji Okić burg "stopljen" sa stijenom, da su oni jedna cjelina, da uopće ne postoji "slobodna" površina oko zidina koju bi se moglo "odvojiti" od burga (padine brijega neću računati), nema nikakvog smisla razdvajati ih na brdo Okić i burg Okić.
Sljedeći je standardno loše sročeni izraz "srednjovjekovni plemićki grad" – ne postoji ne-srednjovjekovni plemićki grad/burg/stari grad. To je arhitektonski sklop koji se javlja isključivo u srednjem vijeku. Već u renesansi se javljaju drugi oblici poput kaštela i renesansnih utvrda koje NISU plemićki gradovi/burgovi/stari gradovi. To bi bilo kao da npr. kažemo antički rimski hram, a zna se da rimski hram može biti isključivo iz razdoblja antike pa nema potrebe dodavati pridjev "antički" uz "rimski". Najbolje bi bilo, u ovakvim slučajevima, napisati "plemićki grad" (burg/stari grad) i onda u napomeni, zagradi, fusnoti ili nekako drugačije ukratko, u jednoj rečenici, pojasniti što je to.
Neobično je i shvaćanje pojma "zanimljivost" od strane autora tabli/tekstova. Zanimljivost je neka priča, legenda ili događaj iz prošlosti, a ne pjesnički citat. Citat je citat, zanimljivost je zanimljivost.
I za kraj Table 1 - osvrt na engleski prijevod, tj. na naziv Old Town of Okić (u ostatak prijevoda neću ulaziti). "Town" je toliko čest prijevod za "stari grad" ili "burg" ili bilo koju drugu verziju naziva da je to zabrinjavajuće. Možda prevoditelji ne znaju stručne nazive, no koliko je riječ "castle" (ili "fortress") stručna???? A prevoditelj bi valjda trebao znati definicije riječi koje koristi, iliti da je "town" naseljeno mjesto urbanog tipa. A ne utvrda! Citiram englesko-engleske rječnike (od kojih niti jedan ne definira "town" kao utvrdu bilo kojeg tipa):
1. a compactly settled area usually larger than a village but smaller than a city
2. a compactly settled area as distinguished from surrounding rural territory
3. a large densely populated urban area
4. an English village having a periodic fair or market
U Hrvatkoj bi tako npr. za Ogulin rekli town, a za Zagreb ili Split city. Okić, Samobor, Medvedgrad, Lipovac, Kalnik itd. nisu town već castle! U engleskom ne postoje nazivi/izrazi koje bi definirali razliku npr. između srednjovjekovne utvrde (burg) i renesansne utvrde/kaštela, no riječ castle je posve prihvatljiva za naše burgove dok bi recimo najbolji prijevod za kaštel bio renaissance fort (castellum). Ne treba ni spominjati da je izraz "noble town" jednako netočan.
Tabla 4
Vjerovali ili ne, na ovoj tabli nisam našla ništa posebno za komentirati, bar ne u hrvatskom tekstu, jer je on gotovo u potpunosti preuzet iz članka prof. Drage Miletića. No, zato imamo fenomenalan "biser" u engleskom jeziku - "noble city". Plemeniti (vele)grad. Stvarno bi čovjek plakao od smijea (i jada) jer mu ništa drugo ne preostaje... Da ne ponavljam, ovdje vrijedi sve već rečeno za engleski naziv u komentaru ispod Table 1.
Tabla 5
Ova tabla bi trebala biti na mjestu table 7 jer govori o Gradecu koji se vidi s točke 7. Prema naslovu table, čovjek bi očekivao da se u tekstu spominju Rimljani i/ili rimski nalazi. No, o njima nema ni "R" te je naslov netočan s obzirom na sadržaj teksta koji govori o poznatom nalazu – ostavi srebrnog keltskog novca, tzv. Samoboraca, koja s rimskim razdobljem nema veze. Spominje se godina kad je ostava nađena, kako je nalaznik dio novčića prodao izletnicima itd., a ne spominje se datacija samih kovanica, što je apsurd. Kako se može pretpostaviti da prosječan izletnik zna kada su Kelti "skakali" ovim područjem? Ili kada su ovdje došli Rimljani? Uostalom, svrstavati ovaj nalaz u rimsko doba je krivo jer se kovanice datiraju na početak 1. st. pr. Kr. (kraj mlađeg željeznog doba), dok su Rimljani prvi pravi pohod prema Panoniji poduzeli 35. g. pr. Kr. kada su pokorili Japode, a pohod je završen osvajanjem keltske Segestice i osnivanjem Siscije (današnji Sisak). No, to nije bio kraj rimskog osvajanja jer se starosjedioci nisu pomirili s rimskom vlašću te su podizali nekoliko ustanaka, a najpoznatiji je Batonov ustanak, nazvan po dvojici vođa delmatskih i panonskih plemena istog imena, koji se odigrao 6. g. nove ere, a ugušen je 3 godine kasnije. Dakle, tek od početka nove ere bi nekako mogli govoriti o rimskom razdoblju na ovim prostorima. Drugim riječima, u doba kada su ovi novčići iskovani, Rimljani još nisu pravo ni "primirisali" u ovaj kraj (ako zanemarimo nekoliko "upada" tijekom 2. pol. 2. st. pr. Kr. i 1. st. pr. Kr.).* Kraj priče.
(*ovo je samo figurativni izraz jer nitko ne može sa sigurnošću reći je li se koji Rimljanin trajno naselio na ovom području prije stvarnog rimskog osvajanja istog.)
Tabla 6
Tabla 6 je "pobjednik" natječaja "Tabla s najviše grešaka". Odakle samo početi…? Od standardne i prečeste greške gdje se Mongoli nazivaju Tatarima? Tatari su samo pleme unutar saveza Mongola kojeg čini više različitih plemena (detaljnije vidi ovdje). Tako Hrvatsku (i ostale zemlje) nisu napali samo Tatari, već Mongoli! Fora je u razgovoru reći "Tatari, Tatari, idu Tatari", no u info tekstovima (za koje se pretpostavlja da su donekle stručni) bi se ipak trebalo pisati pravilno, dakle Mongoli. Idemo dalje… "U 12. st. kad je Okićem gospodario Ivan Jaroslav Okićki…" Tko je pobogu Ivan Jaroslav Okićki????? Nekako su dvije osobe, sin i otac, spojeni u jedno!!! Imamo Jaroslava, koji se prvi puta spominje 1217. Možemo zaključiti kako Jaroslav Okićki jest živio i krajem 12. st. ako je 1217. bio dovoljno "star" da bi bio spomenut u službenom dokumentu kao vlasnik Okića. Ivan Okićki je njegov sin, živio je u 13. st., a posebno se istaknuo u borbi protiv Mongola. Također je 1251. g. sagradio burg Lipovec nedaleko Samobora. "U 12. st. …… Bela IV bježeći od Tatara…" Bježeći od Tatara (Mongola) u 12. st.???? U dvanaestom????? I djeca u osnovnoj školi nauče na povijesti da su Mongoli poharali ove prostore u 13. st., točnije 1241. g. a ne u 12. stoljeću kad su još "doma bili" ! Da stvar bude gora, krenem čitati engleski tekst, a tamo pak piše u 16. stoljeću! Šesnaestom!!!!!! Šesnaestom!!!! Gledaš i ne vjeruješ. 2 jezika, 2 stoljeća, a nijedno točno. Pa ne znaš bi li se smijao ili plakao ili lupao glavom o tablu ili prvo drvo. Sve zajedno je možda najbolja opcija. I najžalosnije od svega, sve se te greške nalaze u jednoj jedinoj rečenici koja je ujedno i jedna jedina rečenica na tabli koja čitaocu donosi konkretne podatke o burgu iznad njega …. i opet, smijati se ili plakati, pitanje je sad…
Tabla 9
Tabla, za početak, sadrži nekoliko totalno nebitnih pjesničkih rečenica. One ne bi bile višak na tabli koja bi sadržavala i bitne činjenice, no ovako baš i nemaju smisla. Potom se spominje uspon Dragojle Jarnević na Okić kojeg je poduzela na Kljukovsku nedjelju. Iskreno, taj čas nisam imala pojma što je Kljukovska nedjelja (iako sam poslije shvatila da sam davno pročitala u knjizi, no tko bi sve pamtio) i isto tako mnogi ljudi ne znaju o čemu se radi (ispitala sam prijatelje i kolege i nitko nije nikad čuo). Okvirno objašnjenje kad pada taj dan piše u engleskom tekstu, no bez ikakvog potpunijeg opisa ili datuma. Ako se željelo označiti točan dan uspona, onda je trebalo, uz tradicionalni naziv, napisati i sljedeće:
- značenje Kljukovske nedjelje i kako je ona dobila ime
- točan datum jer se ne može očekivati da svi posjetitelji znaju (sve) katoličke blagdane te dane kada se održavaju lokalna proštenja, a pogotovo njihove lokalne nazive
S jako malo truda (doslovno "uzmi knjigu o Okiću doma s police i malo prolistaj") sam saznala o čemu se radi. Zaključak - za potpuniji tekst ne bi bilo potrebno uložiti nikakav veliki, dodatni trud. I sve se moglo jednostavno objasniti s par rečenica u stilu: Kljukovska nedjelja ili Kljuka je nedjelja nakon blagdana Male Gospe (08. rujna) kada se održava proštenje kod crkve Majke Božje Okićke u Novom selu Okićkom. Iako nije sasvim sigurno odakle potječe naziv Kljuka, postoji legenda o čovjeku koji je mogao hodati samo uz pomoć štapa – kljuke. Zavjetovao se Majci Božjoj Okićkoj da će pješice hodočastiti do crkve te, nakon što je zavjet izvršio, dogodilo se čudo i njegove su noge ozdravile te je on odbacio svoj štap, a proštenje se od tada počelo nazivati Kljuka. 1843. godine Kljukovska nedjelja je padala na 11. rujna. (i to je, po nama, zanimljivost koja upotpunjuje tekst) Osim navedenog, nije spomenuta najvažnija stvar u cijeloj priči – Dragojlin uspon nije bio samo prvi uspon jedne žene na Okić nepristupačnom stranom (kako bi se dalo protumačiti iz teksta), njezin uspon je bio PRVI alpinistički uspon u POVIJESTI hrvatskog alpinizma općenito. I takva činjenica nije spomenuta u cijelom tekstu punom ne pretjerano bitnih podataka???? Bez komentara.
I ... to bi bilo to što se tiče osvrta na table. Kako ne bih završila priču u negativnom tonu, evo malo fotki sa zadnjeg izleta na Okić za podizanje raspoloženja. Jer ni sve table ovog svijeta ne mogu umanjiti njegovu ljepotu i snagu kojom privlači ljude među svoje tisućljetne zidine 😊😊💗
 |
| Okić |
Stazu sam obišla dva puta, prvi put u listopadu 2017., a drugi u prosincu 2018. Cilj drugog izleta je bio provjeriti je li sve onako kako je i bilo jer sam odlučila napokon objaviti post pa sam htjela vidjeti ima li promjena da ne pišem o nečemu čega možda više nema. Ali malo sutra. Tko je još vidio da se kod nas greške ispravljaju. Tako da... imalo se vremena sasvim dovoljno za iste uočiti, no očito nikog nije briga, pa stoga ... here goes the verdict ...
Zaključak nakon obilaska staze – priznajem trud i ideju, no pitam se po tko zna koji puta ZAŠTO se nikad ništa ne može napraviti kvalitetno (sadržajem) i točno. Tko zapravo piše tekstove i provjerava li itko iste prije tiskanja? Table su nedorečene i s dosta grešaka te bez nekih zanimljivih (i važnijih) podataka i činjenica, dok su npr. ubačeni posve nevažni citati koji bi mogli biti zgodna nadopuna konkretnom tekstu, da takav postoji. Također, svaka tabla ima po nekoliko pravopisnih grešaka, no dokle bih došla baveći se i njima 😕😔. Ionako pretjerah jer mi je prva ideja bila samo foto-reportaža, no, nakon čitanja tekstova, naprosto nisam mogla "prijeći preko" toga i zanemariti pročitano (iako mi je trebalo jako, jako dugo za objavu jer u osnovi nisam htjela omalovažavati nečiji trud, no grešaka naprosto ima previše za zatvoriti oči ...). Šteta što je sve ovako ispalo jer je ideja odlična, a Okić popularna destinacija te je potreba za ovakvim sadržajima očita. A ne može se reći da nije bitno što na tablama piše jer trebamo pretpostaviti kako ih posjetitelji zaista čitaju (pa zato su i postavljene, zar ne?) te da među njima ima i onih s bar nekim osnovnim znanjem o temi dok pojedine greške (poput različitih stoljeća u hrvatskom i engleskom tekstu) može uočiti bilo tko. I također nije baš pohvalno ako ljudi nešto krivo nauče i zapamte jer ne piše točno. Koji je onda smisao poučnih staza i edukativnih tabli?
Tabla 1
Prva tabla i odmah nekoliko stvari za prokomentirati….
Na vrhu Okića smješten je Stari grad Okić… što to točno znači? Što je vrh Okića? Osim možda najviša točka burga. Okić je smješten na stijeni koja je mogla preuzeti njegovo ime i zajedno s njime se nazivati Okićem. Ako je položaj u davnini imao neko zasebno ime od kojeg jest potekao današnji naziv Okić, mi to danas ne možemo sa sigurnošću niti potvrditi niti odbaciti. No, s obzirom na to da je današnji Okić burg "stopljen" sa stijenom, da su oni jedna cjelina, da uopće ne postoji "slobodna" površina oko zidina koju bi se moglo "odvojiti" od burga (padine brijega neću računati), nema nikakvog smisla razdvajati ih na brdo Okić i burg Okić.
Sljedeći je standardno loše sročeni izraz "srednjovjekovni plemićki grad" – ne postoji ne-srednjovjekovni plemićki grad/burg/stari grad. To je arhitektonski sklop koji se javlja isključivo u srednjem vijeku. Već u renesansi se javljaju drugi oblici poput kaštela i renesansnih utvrda koje NISU plemićki gradovi/burgovi/stari gradovi. To bi bilo kao da npr. kažemo antički rimski hram, a zna se da rimski hram može biti isključivo iz razdoblja antike pa nema potrebe dodavati pridjev "antički" uz "rimski". Najbolje bi bilo, u ovakvim slučajevima, napisati "plemićki grad" (burg/stari grad) i onda u napomeni, zagradi, fusnoti ili nekako drugačije ukratko, u jednoj rečenici, pojasniti što je to.
Neobično je i shvaćanje pojma "zanimljivost" od strane autora tabli/tekstova. Zanimljivost je neka priča, legenda ili događaj iz prošlosti, a ne pjesnički citat. Citat je citat, zanimljivost je zanimljivost.
I za kraj Table 1 - osvrt na engleski prijevod, tj. na naziv Old Town of Okić (u ostatak prijevoda neću ulaziti). "Town" je toliko čest prijevod za "stari grad" ili "burg" ili bilo koju drugu verziju naziva da je to zabrinjavajuće. Možda prevoditelji ne znaju stručne nazive, no koliko je riječ "castle" (ili "fortress") stručna???? A prevoditelj bi valjda trebao znati definicije riječi koje koristi, iliti da je "town" naseljeno mjesto urbanog tipa. A ne utvrda! Citiram englesko-engleske rječnike (od kojih niti jedan ne definira "town" kao utvrdu bilo kojeg tipa):
1. a compactly settled area usually larger than a village but smaller than a city
2. a compactly settled area as distinguished from surrounding rural territory
3. a large densely populated urban area
4. an English village having a periodic fair or market
U Hrvatkoj bi tako npr. za Ogulin rekli town, a za Zagreb ili Split city. Okić, Samobor, Medvedgrad, Lipovac, Kalnik itd. nisu town već castle! U engleskom ne postoje nazivi/izrazi koje bi definirali razliku npr. između srednjovjekovne utvrde (burg) i renesansne utvrde/kaštela, no riječ castle je posve prihvatljiva za naše burgove dok bi recimo najbolji prijevod za kaštel bio renaissance fort (castellum). Ne treba ni spominjati da je izraz "noble town" jednako netočan.
Tabla 4
Vjerovali ili ne, na ovoj tabli nisam našla ništa posebno za komentirati, bar ne u hrvatskom tekstu, jer je on gotovo u potpunosti preuzet iz članka prof. Drage Miletića. No, zato imamo fenomenalan "biser" u engleskom jeziku - "noble city". Plemeniti (vele)grad. Stvarno bi čovjek plakao od smijea (i jada) jer mu ništa drugo ne preostaje... Da ne ponavljam, ovdje vrijedi sve već rečeno za engleski naziv u komentaru ispod Table 1.
Tabla 5
 |
| brdo Gradec (pogled od table br. 7) |
Ova tabla bi trebala biti na mjestu table 7 jer govori o Gradecu koji se vidi s točke 7. Prema naslovu table, čovjek bi očekivao da se u tekstu spominju Rimljani i/ili rimski nalazi. No, o njima nema ni "R" te je naslov netočan s obzirom na sadržaj teksta koji govori o poznatom nalazu – ostavi srebrnog keltskog novca, tzv. Samoboraca, koja s rimskim razdobljem nema veze. Spominje se godina kad je ostava nađena, kako je nalaznik dio novčića prodao izletnicima itd., a ne spominje se datacija samih kovanica, što je apsurd. Kako se može pretpostaviti da prosječan izletnik zna kada su Kelti "skakali" ovim područjem? Ili kada su ovdje došli Rimljani? Uostalom, svrstavati ovaj nalaz u rimsko doba je krivo jer se kovanice datiraju na početak 1. st. pr. Kr. (kraj mlađeg željeznog doba), dok su Rimljani prvi pravi pohod prema Panoniji poduzeli 35. g. pr. Kr. kada su pokorili Japode, a pohod je završen osvajanjem keltske Segestice i osnivanjem Siscije (današnji Sisak). No, to nije bio kraj rimskog osvajanja jer se starosjedioci nisu pomirili s rimskom vlašću te su podizali nekoliko ustanaka, a najpoznatiji je Batonov ustanak, nazvan po dvojici vođa delmatskih i panonskih plemena istog imena, koji se odigrao 6. g. nove ere, a ugušen je 3 godine kasnije. Dakle, tek od početka nove ere bi nekako mogli govoriti o rimskom razdoblju na ovim prostorima. Drugim riječima, u doba kada su ovi novčići iskovani, Rimljani još nisu pravo ni "primirisali" u ovaj kraj (ako zanemarimo nekoliko "upada" tijekom 2. pol. 2. st. pr. Kr. i 1. st. pr. Kr.).* Kraj priče.
(*ovo je samo figurativni izraz jer nitko ne može sa sigurnošću reći je li se koji Rimljanin trajno naselio na ovom području prije stvarnog rimskog osvajanja istog.)
Tabla 6
Tabla 6 je "pobjednik" natječaja "Tabla s najviše grešaka". Odakle samo početi…? Od standardne i prečeste greške gdje se Mongoli nazivaju Tatarima? Tatari su samo pleme unutar saveza Mongola kojeg čini više različitih plemena (detaljnije vidi ovdje). Tako Hrvatsku (i ostale zemlje) nisu napali samo Tatari, već Mongoli! Fora je u razgovoru reći "Tatari, Tatari, idu Tatari", no u info tekstovima (za koje se pretpostavlja da su donekle stručni) bi se ipak trebalo pisati pravilno, dakle Mongoli. Idemo dalje… "U 12. st. kad je Okićem gospodario Ivan Jaroslav Okićki…" Tko je pobogu Ivan Jaroslav Okićki????? Nekako su dvije osobe, sin i otac, spojeni u jedno!!! Imamo Jaroslava, koji se prvi puta spominje 1217. Možemo zaključiti kako Jaroslav Okićki jest živio i krajem 12. st. ako je 1217. bio dovoljno "star" da bi bio spomenut u službenom dokumentu kao vlasnik Okića. Ivan Okićki je njegov sin, živio je u 13. st., a posebno se istaknuo u borbi protiv Mongola. Također je 1251. g. sagradio burg Lipovec nedaleko Samobora. "U 12. st. …… Bela IV bježeći od Tatara…" Bježeći od Tatara (Mongola) u 12. st.???? U dvanaestom????? I djeca u osnovnoj školi nauče na povijesti da su Mongoli poharali ove prostore u 13. st., točnije 1241. g. a ne u 12. stoljeću kad su još "doma bili" ! Da stvar bude gora, krenem čitati engleski tekst, a tamo pak piše u 16. stoljeću! Šesnaestom!!!!!! Šesnaestom!!!! Gledaš i ne vjeruješ. 2 jezika, 2 stoljeća, a nijedno točno. Pa ne znaš bi li se smijao ili plakao ili lupao glavom o tablu ili prvo drvo. Sve zajedno je možda najbolja opcija. I najžalosnije od svega, sve se te greške nalaze u jednoj jedinoj rečenici koja je ujedno i jedna jedina rečenica na tabli koja čitaocu donosi konkretne podatke o burgu iznad njega …. i opet, smijati se ili plakati, pitanje je sad…
Tabla 9
Tabla, za početak, sadrži nekoliko totalno nebitnih pjesničkih rečenica. One ne bi bile višak na tabli koja bi sadržavala i bitne činjenice, no ovako baš i nemaju smisla. Potom se spominje uspon Dragojle Jarnević na Okić kojeg je poduzela na Kljukovsku nedjelju. Iskreno, taj čas nisam imala pojma što je Kljukovska nedjelja (iako sam poslije shvatila da sam davno pročitala u knjizi, no tko bi sve pamtio) i isto tako mnogi ljudi ne znaju o čemu se radi (ispitala sam prijatelje i kolege i nitko nije nikad čuo). Okvirno objašnjenje kad pada taj dan piše u engleskom tekstu, no bez ikakvog potpunijeg opisa ili datuma. Ako se željelo označiti točan dan uspona, onda je trebalo, uz tradicionalni naziv, napisati i sljedeće:
- značenje Kljukovske nedjelje i kako je ona dobila ime
- točan datum jer se ne može očekivati da svi posjetitelji znaju (sve) katoličke blagdane te dane kada se održavaju lokalna proštenja, a pogotovo njihove lokalne nazive
S jako malo truda (doslovno "uzmi knjigu o Okiću doma s police i malo prolistaj") sam saznala o čemu se radi. Zaključak - za potpuniji tekst ne bi bilo potrebno uložiti nikakav veliki, dodatni trud. I sve se moglo jednostavno objasniti s par rečenica u stilu: Kljukovska nedjelja ili Kljuka je nedjelja nakon blagdana Male Gospe (08. rujna) kada se održava proštenje kod crkve Majke Božje Okićke u Novom selu Okićkom. Iako nije sasvim sigurno odakle potječe naziv Kljuka, postoji legenda o čovjeku koji je mogao hodati samo uz pomoć štapa – kljuke. Zavjetovao se Majci Božjoj Okićkoj da će pješice hodočastiti do crkve te, nakon što je zavjet izvršio, dogodilo se čudo i njegove su noge ozdravile te je on odbacio svoj štap, a proštenje se od tada počelo nazivati Kljuka. 1843. godine Kljukovska nedjelja je padala na 11. rujna. (i to je, po nama, zanimljivost koja upotpunjuje tekst) Osim navedenog, nije spomenuta najvažnija stvar u cijeloj priči – Dragojlin uspon nije bio samo prvi uspon jedne žene na Okić nepristupačnom stranom (kako bi se dalo protumačiti iz teksta), njezin uspon je bio PRVI alpinistički uspon u POVIJESTI hrvatskog alpinizma općenito. I takva činjenica nije spomenuta u cijelom tekstu punom ne pretjerano bitnih podataka???? Bez komentara.
I ... to bi bilo to što se tiče osvrta na table. Kako ne bih završila priču u negativnom tonu, evo malo fotki sa zadnjeg izleta na Okić za podizanje raspoloženja. Jer ni sve table ovog svijeta ne mogu umanjiti njegovu ljepotu i snagu kojom privlači ljude među svoje tisućljetne zidine 😊😊💗
 |
| ulazni dio |
 |
| palas - napokon se zidovi vide kako treba 😊 |
 |
| palas - detalj |
 |
| palas - detalj |
 |
| pogled na kapelu |
 |
| pogled iz kapele na sjeverni zid burga |
 |
| svi filteri okićgradske kapele 😂 |
 |
| pogled na Okić sa SZ |
