Kulturna Patrola by Chippewa: Rijeka Krupa, Kudin most i manastir Krupa

Kudin most i slap Deveterac

Pod krajnjim južnim obroncima Velebita, ispod Tremzine u skupini Crnopca, izvire rijeka Krupa, još uvijek “skriven” i slabije poznat biser podvelebitskog kraja i zaleđa Bukovice.
Krupa svojim većim dijelom teče kroz slikoviti kanjon duboko usječen u kršku, vapnenačku podlogu koji se nadovezuje na kanjon Zrmanje čiji je Krupa najduži i vodom najizdašniji pritok. Padine kanjona su izuzetno strme, a u korito rijeke urušavaju se sipari na kojima se vegetacija teško zadržava. Stoga u kanjonu tek mjestimično raste niska makija što omogućuje nesmetani pogled na njega i rijeku.

kanjon Krupe nizvodno od Kudinog mosta

Velika luka kod Kudinog mosta

Ujezereni dijelovi toka između slapova obrasli su šašom, trskom i lopočima – vegetacijom tipičnom za izrazito vlažna područja.

Velika luka

šaš i osma kaskada Deveterca prije Kudinog mosta

ujezereni dio rijeke kod Velike Luke

Iako kratkog toka od samo 11 km, što ju čini jednom od kraćih hrvatskih rijeka, Krupa ima 2 pritoka – Orovaču u izvorišnom dijelu te svega 1 kilometar dugačku rječicu Krnjezu s impozantnim, 300 m dubokim kanjonom. Nažalost, taj dio Krupe nismo uspjeli obići te je u planu za neki budući izlet.

pogled s poučne staze na ušće Krnjeze

Krupu krasi čak 19 slapova koji, svojom razvedenošću i oblicima, spadaju među najljepše slapove u Hrvatskoj. Nakon ušća Krnjeze nalazi se najduža sedrena barijera na Krupi, tzv. Deveterac, koju čini 8 kaskada i desetak metara visoki slap obrastao stablima vrba i jasena.

Deveterac, dio prije Kudinog mosta

osma kaskada Deveterca

slap Deveterac s gornje strane (uz most)

Nizvodno od Deveterca rijeka se prelijeva preko nekoliko manjih slapova, dok se drugi najpoznatiji slapovi (npr. Panin buk i Dragičevića slap) nalaze se u donjem toku kojeg također nismo stigli posjetiti.

slap nizvodno od Deveterca (na kraju Velike Luke)

slap nizvodno od Deveterca(na kraju Velike Luke)

slap nizvodno od Deveterca (na kraju Velike Luke)

slap nizvodno od Velike Luke

No glavna znamenitost Krupe nisu slapovi, modro-zelena boja vode i priroda koja ostavlja bez daha, već jedinstveni, 109 m dugačak Kudin most, podignut na prijelazu 18. u 19. st.

pogled na Kudin most s poučne staze

pogled na Kudin most s kraja poučne staze

Građen je u tehnici suhozida, a čini ga 12 kamenih stupova povezanih s isto toliko malih lukova od rezanih sedrenih blokova.

Most spaja dvije obale Krupe prelazeći preko slapa Deveterca.

slap Deveterac i most

Za vrijeme visokog vodostaja nabujala Krupa preplavi cijeli most, a posebno su opasne bujice koje su već uzrokovale urušavanje dva luka, no oni su srećom popravljeni. Prirodnu zaštitu mostu čini šaš koji raste s uzvodne strane, no sigurnost mosta ovisi i o protočnosti kanala za usmjeravanje toka kroz lukove. Njihovo zarastanje uzrokuje otežan ili onemogućen protok vode što dovodi do porasta vodostaja te, samim time, oštećenja i urušavanja gornjih dijelova mosta. Zbog toga je, prevencije radi, potrebno kontinuirano čišćenje vegetacije i naplavina u lukovima mosta.

most i šaš s uzvodne strane

most i šaš, detalj (kod stare mlinice)

Područje na kojem se nalazi most naziva se Velika luka i ovdje se nalazi najveće od sedam obližnjih zemljišta nataloženih u okukama rijeke. Nekad se u Velikoj luci uzgajao kukuruz, a pored mosta se nalaze ruševine starih, davno napuštenih mlinica.

Velika luka - plodno zemljište

Velika luka - detalj

nataloženo zemljište uz rijeku, nizvodno od Velike luke

U prošlosti je Kudin most bio jedina komunikacija zaselaka Golubića sa Žegarom, Kistanjama (gdje su se održavali sajmovi) i drugim selima s onu stranu Krupe te se preko njega odvijala svakodnevna komunikacija između sela.

pogled na most sa suprotne obale Krupe

Iz Golubića do mosta vodi uređena poučna staza, dužine oko 1 km, koja se u serpentinama spušta do rijeke, a s nje se pružaju prekrasni vidici na kanjon Krupe i Deveterac. Do Golubića se, pak, dolazi kad se s ceste Gračac-Obrovac skrene prema jugu (postoji putokaz) te slijedi cestu i znakove do malog parkirališta prije zadnje kuće u selu (s lijeve strane ceste) te dalje oznake staze prema Krupi. Na stazi nema hlada te je poželjno, za vrijeme toplih mjeseci, ponijeti šešir/kapu i kremu za sunčanje ili duge rukave. Također je potrebna čvrsta obuća jer je staza kamenita i nije prikladna za otvorenu obuću, a pogotovo ne za natikače i japanke.

tabla uz poučnu stazu

O nastanku mosta postoji legenda koja govori o ljubavi između mladića Kude iz Golubića i djevojke sa suprotne obale rijeke zbog koje je mladić sagradio most kako bi sa svatovima mogao doći u prosce. Njemu u spomen, most je dobio ime Kudin most.

Osim Kudinog mosta, svakako treba spomenuti (i posjetiti) manastir Krupa, na području danas zvanom Manastirske luke, nedaleko izvora Krupe.

pogled na manastir s prilazne ceste

Pretpostavlja se da je sagrađen 1317. g., a prema predaji su mu temelje postavili monasi iz manastira Krupe na Vrbasu. Tijekom povijesti je često stradao u raznim najezdama, no uvijek je obnovljen. Prva je obnova provedena 1345. g., o čemu svjedoči zapis na svodu crkve. Tijekom ratova s Turcima stradao je više puta, pogotovo 1502. i 1620. g. 1855. g. izvedena je velika obnova kojom manastir dobiva današnji izgled, a iste je godine obnovljena i crkva. U manastiru je u potpunosti očuvana tradicionalna kuhinja s ognjištem te kamenom popločano unutrašnje dvorište.

unutrašnje dvorište

kuhinja, detalj

Crkva, posvećena Uspenju Bogorodice,tlocrtno ima oblik upisanog grčkog križa s kupolom na sredini. Unutrašnjost je oslikana freskama, vjerojatno nastalim između 1614. i 1620., čiji je autor slikar i hilandarski* monah Georgije Mitrofanović, pripadnik postbizanske umjetnosti. Freske se nalaze na zidovima stare crkve koja danas ima funkciju naosa. Od inventara treba istaknuti ikone s početka 17. st., djelo jereja** Jovana Apake, jednoga od najznačajnijih venecijanskih slikara tog doba.

freske, detalj

Posebno je bogata manastirska riznica u kojoj se čuvaju brojne ikone iz 17.-19. st., srebrno liturgijsko posuđe s pozlatom ili ukrasima od dragog kamenja te liturgijske knjige i dokumenti. Većina ovih umjetnina potječe iz Venecije i Zadra.

*Hilandar je manastir srpske pravoslavne crkve na Svetoj gori Atos u Grčkoj, osnovan 1198. g.

** u pravoslavnoj crkvi - svećenik