Crkva sv. Brcka na Kalniku

Nakon što sam se raspisala o Kalniku, evo i kraćeg posta o zanimljivoj župnoj crkvi sela Kalnika. Crkva sv. Brcka nalazi se ispod ruševina burga Velikog Kalnika, a ulogu župne crkve nosi od 16. st. nadalje. Sagrađena je vjerojatno u 14. st., a prvi puta se u izvorima spominje 1421. kao filijalna kapela župne crkve sv. Martina čiji se ostaci danas mogu vidjeti ispod vrha Vranilca (o crkvi sv. Martina pisala sam u postu o Kalničkom gorju).

crkva sv. Brcka, pogled s hrpta Kalnika (zoom-zoom!)

Prije svega, posebnost crkve je u njezinom titularu. Sv. Brcko (Brictius) nije čest titular u nas, a ni toponimi proizašli iz njegovog imena nisu česti (npr. Brckovljani kod Dugog sela ili Brckovština kod Križevaca). Sv. Brcko je bio biskup u Touresu (Francuska) krajem 4. i početkom 5. st., a na biskupskoj stolici je naslijedio svog učitelja sv. Martina. Zanimljiva je povezanost kulta sv. Brcka s kultom njegovog mentora, sv. Martina pa su tako obje crkve sv. Brcka na ovom području (Kalnik i Brckovljani) utemeljene kao filijalne kapele župnih crkvi sv. Martina (sv. Martin pod Vranilcem i sv. Martin na Martinbregu kod Dugog Sela). Također, selo Brckovština se nalazi nedaleko od sela sv. Martin zapadno od Križevaca.

crkva sv. Brcka u suton...

Crkva je u početku bila pravokutna građevina s vjerojatno pravokutnom apsidom. 1518., za vrijeme podbana Baltazara Alapića i pod njegovim pokroviteljstvom, crkva je obnovljena u kasnogotičkom stilu i tada dobiva poligonalnu apsidu s križnim svodom i zvonik s izrazitim obrambenim karakteristikama (u to vrijeme se često grade zvonici-kule zbog opasnosti od Turaka).

zvonik, južna strana

Na apsidi se nalaze lijepi kasnogotički prozori koji su danas, na naš užas, zabetonirani.

zabetonirani gotički prozor O.o

i još jedan... a kakav je ovo prculjak od prozora u sredini svega???

Od inventara se ističe barokni bočni oltar sv. Valentina iz 1748. dok je glavni oltar sv. Brcka iz razdoblja klasicizma. Historicistički lijevi bočni oltar Blažene Djevice Marije je s kraja 19. st., a i barokna propovjedaonica je obnovljena u u historicističkom stilu. U crkvi se nekad nalazio gotički drveni reljef “Rođenje Isusovo“ iz 15. stoljeća, koji je prenijet u župnu crkvu u Križevce, te kasnobarokni inventar.

unutrašnjost crkve

Posebna vrijednost crkve leži u sačuvanim freskama. Najstarije su freske u crkvenoj lađi, na njezinom sjevernom zidu. Vjerojatno su nekad prekrivale cijelu površinu zida, a danas je sačuvano tek nekoliko dijelova polja: zidne plohe su bile podijeljene na registre, a registri na polja čiji su rubovi bili ukrašeni ornamentima, a predstavljali su likovne i tematske cjeline. Najbolje je sačuvan prikaz mučeništva dominikanca sv. Petra mučenika (Petar iz Verone) koji je najvažniji pripadnik tog reda, nakon samog osnivača, sv. Dominika, a živio je u 13. st. Njegovi prikazi su vrlo rijetki u Hrvatskoj. Općenito se najčešće prikazuje u sceni mučeničke smrti kako pada, ili je već pao, pod udarcima bodeža unajmljenog ubojice. Posebnost ovog prikaza su 3 svetačke krune koje mu prinose anđeli, a simboliziraju mučeništvo, čistoću i predanost vjeri te je Petar bio prvi svetac kojemu je priznato pravo da se prikazuje sa svim trima krunama. Lijevo od sv. Petra, prikazan je klečeći lik (vjerojatno donator) u magnatskom kostimu koji se datira ili na 2. pol. 14. st. ili u 1. četvrtinu 15. st. te na osnovu toga postoji više teorija o osobi donatora. Povjesničarka umjetnosti Ana Deanović, koja se, između ostalog, posebno posvetila zidnom slikarstvu, argumentira da se radi o kralju Ludovku I. Anžuvincu (1326.-1382.), no postoje i mišljenja da freske treba datirati u 1. pol. 15. st. te da je ovdje prikazan ipak netko drugi (možda Sigismund Luksemburški ili netko od knezova Celjskih). Slika je užasno loša (arghhhh!) jer sam slikala bez blica (kojeg inače ne volim) i, naravno, bez stativa pa ono... pri sljedećem posjetu Kalniku, bit će novih slika...

freska s prikazom sv. Petra mučenika

Lijevo do prikaza sv. Petra, djelomično je sačuvan prikaz sveca nad čijom glavom se nalazi oštećeni natpis te nije sigurno da li se radi o sv. Benediktu ili sv. Benjaminu. Vjerojatno je ipak riječ o sv. Benjaminu te bi, u tom slučaju, kalnička crkva imala još jednu posebnost jer je ovaj svetac gotovo nepoznat u zapadnoj ikonografiji i njegovi prikazi su izrazito rijetki.

Kasnogotičke freske u apsidi nastale su kasnije, za vrijeme obnove crkve početkom 16. st., i puno su bolje očuvane. Smatra se da su rad nekog domaćeg majstora. Među brojnim prikazima, ističe se rijetki prikaz Trojstva kao glave s tri lica. Tu su još prikazi Krista u slavi, sunca i mjeseca, simbola evanđelista i anđela na svodu, dok su na stijenama sveci, apostoli, glava Kristova te dva feudalna donatora (Baltazar Alapić i Toma Bakač Erdödy).

glavni oltar i freske (lijevo gore troglavo Trojstvo)

freske u apsidi, detalj

freske u apsidi, detalj

freske u apsidi, detalj (troglavo Trojstvo desno dolje)

freske u apsidi, detalj

U kasnijim razdobljima, crkva je obnavljana još nekoliko puta (barokizacija 1755. kada su sagrađene dvije bočne kapele, 1805. i 1815.), najvećim dijelom donacijama kalničkih plemića. U 20. st. je produžen brod crkve.

Literatura za freske: Zdenko Balog: Ciklus slikarija u lađi crkve sv. Brcka na Kalniku, Cris, god. XII, br. 1/2010